Mnoga religijska vjerovanja o biljkama Slovena sačuvana su do danas, pišu Novosti.rs
Na krov kuće stavlja se čuvarkuća ili, pak, perunika, jer štiti od groma. Blizu kuće se ne sadi bagrem, jer mu je staro ime bilo nerod. Takođe, bagrem ne treba kalemiti.
Ukoliko je neko drvo isječeno jer se osušilo, ili je korenje počelo da uništava temelje kuće, možda je vrijeme da se preoblikuje dvorište.
Orah u dvorištu donosi nesreću i smrt. Orahovo drvo nije dobro u blizini kuće, kako zbog žila, tako i zbog sjenke koja pada na kuću. Nije dobro sjediti u hladovini orahovog drveta.
Hrast lužnjak je najjlepši ukras koji dvorište može da ima, jer je krošnja lijepo razgranata i pravi “debeo” hlad. Prija mu blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovječnosti.
Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su cvetovi lekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sjedenje.
Vrba je u vrijeme kada su kažnjavana djeca nazivana “mirko”, a vrbovim grančicama se na Mladence, Lazarevu subotu i Cveti, udaraju djeca riječima “rasti kao vrba”. Kora vrbe je ljekovita za prehladu.
Glog je ljekovit za srčana oboljenja, a ujedno i najmoćnije sredstvo protiv vampira i demona. Ovo je žilav, listopadni žbun koji može da bude beo, crn ili crven, a bobice se beru kada sazru i prave se džemovi, čaj, sok… Idealan je da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sađenja treba dodati kreč u sadnu rupu.
Dren prvi cvjeta u proljeće, a zrele plodove daje u jesen. Drenom se kuće kite za Đurđevdan jer je simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se daje djeci da pojedu drenov cvijet da bi bili, otporna na bolesti.
