Tačno je da se naše kalorijske potrebe povećavaju zimi, međutim, važno je da se hranom ne pregrejemo, rekao je na TV Prva gastroenterolog prof. dr Vojislav Perišić.
– Koliko ćemo više unijeti hrane zavisi od nas, moramo paziti da se hranom ne pregrijemo. Pije se ujutru i rakija, i to vruća u Šumadiji, i ne samo tamo, a onda pregrijemo organizam. Ako se čovjek bavi fizičkom aktivnošću, ako će sagorjeti mnogo kalorija, onda u redu, ali oni koji sjede u kancelariji, oni baš i neće potrošiti sve što su unijeli – naveo je prof. Perišić i dodao:
– Kalorijska ekspanditura mora biti prolagođena potrebi, a ne onome što mi mislimo da će da nam prija. Postoje hormoni koji regulišu glad, grelin i leptin, grelin je vezan za osjećaj punoće želuca. Ne za unos kalorija. Ako mi napunimo želudac niskokaloričnom hranom, grelin šalje signal da smo prezasićeni. Ne smemo da napunimo želudac jakom hranom pa da onda to sagorijevamo ili ne, bolje da to bude hrana bogata vlaknima – objasnio je Perišić.
On je naveo i to da će osobe koje nisu unijele dovoljno hrane biti, ne samo gladne, već i smrznute.
– Ako neko ne jede ništa, biće mu stalno hladno. Pa vi nemate energiju da suplementirate tkiva, ne generišete toplotu. I obrnuto, ako vam je hladno, moguće je da ste gladni. Gladnom čovjeku je naravno hladno, pa on je zamrznut – rekao je prof. dr Perišič.
Doručak je glavni obrok dana i svakako treba da nas snadbe energijom za ceo dan.
– Mora da donese kalorije i energiju za cijeli dan. Preporučuju 1.200 kalorija za doručak. Onima koji gladuju to je unos za cijeli dan, 1.600 do 1.800 je optimalno za odrasle. Pojedite jak doručak, jedno jaje obavezno. Unećete malo kalorija, ali kvalitetne “cigle” organizma, lipide i proteine. Pa jedno parče hleba sa maslacem, slanina, punomasno mleko i punomasni sir. Apsolutno sve to pojedite, to je odličan visokokalorijski doručak – savetovao je profesor.
Ako ipak pazite na kalorije, doktor savjetuje da osjećaj sitosti zadovoljite “do 50 odsto” voćem.
– Prije svega mandarina, ona reguliše stolicu par ekselans, a odlična je za sitost. Pojedite dvije mandarine, kompot od dunje, neka to bude recimo potaž od bundeve. To su niskokalorijske, ali site namirnice. Bananu nemojte, ona ima mnogo kalorija, mi time hranimo ljude poslije operacije, pomiješamo bananu s mlijekom da bi dobili kalorije kada ne mogu da jedu.
Prema njegovim riječima to je način da se najprirodnije smrša, i dao svoj lični primjer.
– Evo da vam kažem kako sam ja smršao, povećao sam voće, 50 odsto jedem voće za doručak. I za večeru opet voće. I osjećam se kao Bog. Redovna stolica je najvažnija. Sa voćem ćete to regulisati, i te kako, što više sočnog voća i stolica će biti regulisana, bićete kao ptica na grani – istakao je prof. dr Perišić.
Ljudi se često pitaju i kako bi i šta trebalo da jedu prije treninga, a doktor je kazao da je dobar doručak neophodan.
– Fizička aktivnost zagreva cijelo tijelo, ali mora biti susretnuta sa odgovarajućim kalorijama, inače smo iscrpljeni. Nikako praznog stomaka na trening! Kada vežbamo gladni, trošimo automatski energiju iz naših mišića, kostiju i crijeva. Ne može auto da vozi praznog rezervoara, pa onda tek da sipamo gorivo, poslije vožnje. Hrana je naše gorivo, to je ključna stvar.
Jedite 45 minuta prije treninga, da bismo imali manji problem dok skačemo ili trčimo. Znate šta, ako smo dobro doručkovali, tek za dva sata će se 50 odsto želuca isprazniti. Ako jedete 45 minuta ranije, izbjegavate probleme sa stomakom tokom fizičkog napora – zaključio je profesor.
Kurir.rs/ Prva
