S proljetnim i ljetnim danima, sezonom izleta i porodičnih posjeta izletištima u prirodi raste i opasnost susreta sa za naše zdravlje nimalo bezazlenim krpeljima.
O krpeljima, bolestima koje prenose razgovarali smo sa prof. dr. Sajmom Krkić-Dautović.
Ona naime ističe kako opasnost od ugriza nije kratkoročna.
Kada nas krpelj ugrize, niti nas boli, niti nas svrbi, nego se samo javi crvenilo koje može biti različitog oblika. Međutim, ako se to ne liječi, onda se dugoročno mogu javiti posljedice. Najbolje je izbjeći ugriz krpelja, a njima su najviše izložena djeca , a zatim i radnici i ljudi koji borave u prirodi, planinari, šumari i slično. Ugriz krpelja ne mora uvijek biti vidljiv zato što mi ne vidimo dva razvojna stadijuma i oni su vrlo sitni – pojasnila je.
Navodi kako odrasli krpelji također grizu, ali ih rijeđe viđamo.
Krpelji između ostalog prenose i brucelozu, a uzročnici koje prenose ne moraju odmah da se ispolje, niti odmah da djeluju. Ne smije se ništa stavljati na krpelja, zato što on, kada zabode svoju iglicu, nema dišni aparat, nego ima rilicu kojom crpi krv i on ostane 24 sata. Grize na najpogodnije mjesto koje mu je skriveno i crpi krv. Čim se stavi kap joda, rakije ili benzina, krpelj vrati zadah crijeva u kožu i ako ima boreliju, on je vrati. Potrebno je izvaditi ga pincetom u jednom zahvatu u smjeru suprotnom kazaljke na satu . Ugriz nije ništa opasno, ali bolesti koje prenose su opasne – zaključila je dr. Krkić-Dautović.
(M.S.)
https://youtu.be/WWwDRfxkM9M
