Imate li potrebu za opuštanjem od stresa? Prema studiji objavljenoj u časopisu BMC Complementary and Alternative Medicine, karnozol, antioksidativni spoj pronađen u ružmarinu, može ublažiti kronični stres i pomoći u sprečavanju nuspojava na tijelu
Imate li potrebu za opuštanjem od stresa? Prema studiji objavljenoj u časopisu BMC Complementary and Alternative Medicine, karnozol, antioksidativni spoj pronađen u ružmarinu, može ublažiti kronični stres i pomoći u sprečavanju nuspojava na tijelu
Američka Psihijatrijska Asocijacija (APA) je objavila da veliki postotak građana, uključujući i djecu, doživljava kronični stres ili njezine simptome.
Istraživanje iz 2010. godine pokazalo je da je 44 posto ispitanika pretrpjelo značajnije razine stresa nego godinu prije toga. Uobičajeni uzroci uključuju financije, zaposlenost i gospodarstvo.
APA upozorava da se kronični stres ne može zanemariti jer može rezultirati dalekosežnim posljedicama.
Stres usporava funkcije mozga, što dovodi do zbunjenosti, depresije i tjeskobe, ali njezini učinci ne prestaju na tome.
Stres također utječe na ostale dijelove tijela, uzrokujući stanja poput bolova u tijelu, otežano ili brzo disanje, nepravilne menstruacije kod žena, poremećaje erekcije kod muškaraca, dijabetes tipa 2 i bolesti srca.
Još zabrinjavajuće je otkriće da kronični stres utječe i na mlađe ljude.
Navedena anketa pokazala je da je gotovo trećina djece doživjela simptome povezane sa fizičkim stresom, kao što su glavobolje, problemi sa brobavom i poteškoće s spavanjem.
Djeca sa prekomjernom težinom su bila od posebne važnosti jer su stručnjaci istakli da stres i prekomjerna tjelesna težina imaju dvosmjerni odnos, što znači da bi bilo koji od njih može biti uzrok i posljedica jednog i drugog.
Istraživanje koje financirala Istraživačka grupa sa Sveučilišta medicinskih znanosti Neyshabur, istražila je anti-stresna svojstva karnozola, spoja koji je obilno pronađen u ružmarinu. Njihova se studija usredotočila na sposobnost antioksidansa da zaštiti mozak od oštećenja uzrokovanih stresom.
U istraživanju su istraživači izazvali stres kod štakora tako da su ih držali u pleksiglas kavezima jedan sat svaki dan kroz 21 dan. Nakon toga, glodavcima je injektiran karnozom kroz 21 dan.
Nakon eksperimenta, životinje su izvađene iz kaveza i podvrgnute testovima ponašanja kako bi im se odredila razina stresa. To je uključivalo kretanje u otvorenom polju i testiranje plivanja.
Oni su zatim žrtvovani kroz biokemijsku analizu za procjenu parametara oksidacijskog stresa, uključujući aktivnosti malondialdehida (MDA), reduciranog glutationa (GSH), kao i superoksid dismutaze (SOD), glutation peroksidaze (GPx), glutation reduktaze (GR) i katalaze (CAT) u mozgu.
Nakon pregleda, istraživači su zabilježili da su životinje pokazale znakove kroničnog stresa u testovima ponašanja, posebice povećanu mobilnost u testu slobodnog plivanja i smanjenu tendenciju kretanja na otvorenom polju.
Razine MDA također su bile povećane, što označava povećani oksidacijski stres. Ovaj je nalaz potaknut smanjenjem GSH i antioksidativnih enzima u štakorima koji su bili pod stresom.
Istraživači su otkrili da liječenje karnozolom poboljšava te promjene, što je zapravo imalo sličan učinak kojeg imaju određeni kemijski antidepresivi.
Zaključili su da ti učinci čine karnozol djelotvornim u povećanju antioksidacijske obrane od stresa i smanjenja oksidacijske štete na mozgu.
NoviSvjetskiPoredak.com
