Hronična bolest bubrega kao postepeni, progresivni i nepovratni gubitak funkcije bubrega koji se dešava u periodu od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, pritajena je bolest koja često napreduje neopaženo.
“Ukoliko nije otkrivena i liječena na vrijeme, CKD dovodi do zatajenja bubrega i teških komplikacija, a uzrok je i prerane smrtnosti”, ističe doktorica Elvedina Žiga, uposlenica Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, 2391 osoba oboljela je od nekog od oblika zatajenja bubrega. Iste godine, od ove bolesti umrle su 364 osobe.
“Po kantonima, stopa smrtnosti na 10.000 stanovnika najveća je u Bosansko-podrinjskom kantonu, zatim u Unsko-sanskom te u Hercegovačko-neretvanskom, Posavskom i Zeničko-dobojskom”, dodaje.
U ostalim kantonima zabilježene su niže stope smrtnosti na 10 000 stanovnika.
Glavni faktori rizika za bolesti bubrega općenito su:
Dijabetes
Visok krvni pritisak (hipertenzija)
Kardiovaskularne bolesti
Gojaznost
Porodična historija bolesti bubrega
Sklonost stvaranju kamenaca u bubregu
Začepljenja urinarnog trakta
Policistična bolest bubrega
Simptomi bolesti bubrega variraju od osobe do osobe i zavise od vrste i težine osnovne bolesti.
“Važno ih je na vrijeme prepoznati, kako bi se poduzela adekvatna dijagnostika i liječenje i spriječio nastanak hronične bubrežne bolesti”, napominje doktorica.
Uobičajeni simptomi i znaci bolesti bubrega općenito su:
Oticanje lica – Često se bolesti bubrega ispoljavaju otocima lica, stopala i stomaka.
Karakteristika otoka u sklopu bubrežnih bolesti je da se obično najprije primijete na kapcima (periorbitalni edemi) i najuočljiviji su ujutro.
Visok krvni pritisak
Gubitak apetita, mučnina, povraćanje
Anemija i malaksalost
Nespecifične tegobe – bolovi u leđima, čitavom tijelu, svrbež i grčevi u nogama
Urinarne tegobe – smanjenje količine urina, pečenje pri mokrenju, prisustvo krvi u urinu, tanji mlaz urina, mokrenje sa prekidima.
Pojava nekih od navedenih simptoma ne znači nužno da postoji bolest bubrega. Ipak, u slučaju njihovog prisustva, prema riječima dr. Žige, potrebno je obratiti se ljekaru, da bi se isključila ili potvrdila bolest bubrega.
Kako bi se prevenirala hronična bolest bubrega potrebno je sljedeće:
Redovna fizička aktivnost pomaže u održavanju normalnog krvnog pritiska i šećera u krvi. Na taj način smanjuje se rizik od dijabetesa tip 2 i hipertenzije, samim tim i rizik od nastanka hronične bolesti bubrega.
Kontrola krvnog pritiska
Pravilna ishrana i smanjenje unosa procesuirane hrane, šećera, masnoća i mesa te ograničenje unosa soli, čime se prevenira hipertenzija i pojava kamenaca u bubrezima. Održavanjem normalne tjelesne težine, takođe se prevenira dijabetes, srčana i druga oboljenja, povezana sa hroničnom bolesti bubrega.
Prestanak konzumacije cigareta jer pušenje pospješuje nastanak ateroskleroze, što smanjuje opskrbu bubrega krvlju, time i njihovu normalnu funkciju.
Ne pretjerivati sa lijekovima protiv bolova-nesteroidni antiinflamatorni lijekovi kao vrsta analgetika mogu čestom upotrebom oštetiti bubrege.
Unos dovoljne količine vode je neophodan, kako bi se lakše eliminirali toksini iz organizma i spriječilo nastajanje kamenaca.
Ukoliko postoji jedan ili više rizikofaktora za nastanak hronične bolesti bubrega, preporučuje se kontrola stanja bubrega barem jednom godišnje.
