U borbi za odravanjem zdravlja i prinosa biljaka na nivou često posežemo za raznim metodama zato smo danas za vas pronašli jednu zanimljivu koja je učinkovita a nadasve ekološki prihvatljiva i pristupačna.U nastavku pročitajte detaljnije.
Iako biljkama nisu potrebne velike količine svih hranljivih elemenata, neki mikronutrijenti, poput joda, imaju izuzetno važnu ulogu u njihovom zdravlju, otpornosti i prinosu. Uprkos tome što se jod u zemljištu obično nalazi u vrlo malim količinama, njegov uticaj na razvoj pojedinih kultura, posebno paradajza, ne treba potcenjivati.
Paradajz pokazuje posebnu osetljivost i pozitivnu reakciju na prisustvo malih količina joda. Ovaj element, kada se koristi pažljivo i u preciznim dozama, može značajno doprineti boljem rastu biljke, većem broju cvetova i kvalitetnijem razvoju plodova. Osim toga, jod ima i izraženo dezinfekciono dejstvo, što ga čini korisnim u zaštiti biljaka od različitih gljivičnih bolesti.
Kada je u pitanju primena joda, postoje dva osnovna načina: za ishranu i za zaštitu. Prva metoda odnosi se na dopunu biljaka jodom putem zalivanja, dok se druga primenjuje u preventivi i suzbijanju bolesti kao što su plamenjača i pepelnica.
U prvoj fazi, kada se paradajz još uzgaja iz rasada, može se početi sa blagim zalivanjem rastvorom koji sadrži jod. Takođe, i kada biljke već formiraju cvetove, dodatak joda može znatno unaprediti njihovu otpornost i ubrzati zrenje plodova. Doziranje je od ključne važnosti – preterana količina joda može naškoditi biljkama. Najbezbedniji i najefikasniji odnos je 3 kapi povidon joda (farmaceutskog rastvora) na 10 litara vode. Time se zaliva paradajz, tako što se svakoj biljci daje po jedan litar pripremljene tečnosti. Redovnim zalivanjem ovim rastvorom pospešuje se razvoj biljaka, a plodovi sazrevaju ravnomernije i brže. Takođe, rastvor pomaže u smanjenju prisustva spora patogena u zemljištu.
Drugi način upotrebe joda jeste kao zaštitno sredstvo protiv gljivičnih infekcija, posebno u periodima povećane vlažnosti nakon kiše. Za ovu svrhu koristi se nešto jača smeša u kombinaciji sa mlekom i vodom. U jedan litar punomasnog mleka dodaje se oko 30 kapi joda, nakon čega se ta smesa pomeša sa devet litara obične vode. Dobijeni rastvor se koristi za prskanje biljaka, i to najbolje nakon zalaska sunca, kako bi se izbeglo oštećenje lišća pod uticajem sunčevih zraka. Mleko u ovoj kombinaciji ima dodatnu zaštitnu funkciju – stvara tanki sloj na listovima koji deluje kao barijera za spore gljivica.
Ovaj rastvor se može koristiti za prskanje ne samo paradajza, već i krastavaca, paprika, krompira i drugih povrtarskih kultura koje su sklone gljivičnim bolestima. Pre nego što se izvrši tretman celokupne površine, preporučuje se testiranje na manjem broju biljaka kako bi se procenila njihova reakcija. Ako se ne uoče negativni efekti, može se nastaviti sa tretiranjem cele gredice ili bašte.
Ono što je posebno važno jeste da se jod ne koristi prečesto i u većim količinama od preporučenih, jer u suprotnom može izazvati stres biljke ili oštećenje korena. Kod primene bilo kog prirodnog preparata u baštovanstvu, pa i joda, umerenost i pažnja su ključ uspeha.
U malim baštama, gde se uzgaja povrće za lične potrebe, sve češće se koristi pristup koji kombinuje prirodna sredstva sa praktičnim znanjem. U tom kontekstu, jod se pokazao kao koristan dodatak – ne samo kao hranljivo sredstvo, već i kao pouzdana prirodna zaštita biljaka.