Holesterol je zdravstveni problem sa kojim se susreće sve veći broj ljudi i koji predstavlja ozbiljan rizik ukoliko se ne liječi na vrijeme. Danas ćemo pisati o savjetima endekrinologa.
Povišen holesterol predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik, naročito ako se na vrijeme ne preduzmu mjere za njegovo snižavanje. Ukoliko se zanemari, može dovesti do začepljenja krvnih sudova, što često rezultira infarktom, a u mnogim slučajevima ima i fatalan ishod. Glavni uzročnik ovakvih komplikacija je LDL holesterol, poznat i kao „loš“ holesterol, koji učestvuje u razvoju ateroskleroze – bolesti kod koje dolazi do nakupljanja masti na zidovima arterija. Posljedice mogu biti ozbiljne: od smanjenog protoka krvi i oštećenja organa, do iznenadnog srčanog zastoja.
Prema riječima stručnjaka, holesterol nije u potpunosti spoljašnjeg porijekla. Prof. dr Katarina Lalić, endokrinolog iz Kliničkog centra Srbije, objašnjava da naš organizam sam proizvodi čak 70–80% holesterola, dok preostalih 20–30% unosimo hranom.
Holesterol je zapravo neophodan za normalno funkcionisanje:
učestvuje u izgradnji ćelijskih membrana,
važan je za sintezu hormona i vitamina D.
Međutim, savremeni način ishrane često dovodi do višestruko većeg unosa od potrebnog, što povećava rizik od povišenih vrijednosti. Naše dnevne potrebe iznose oko 200 mg – količina koja se već nalazi u samo jednom žumancetu.
Poseban problem kod povišenog holesterola je što on ne daje nikakve simptome. Osoba se može osjećati potpuno zdravo, a da u krvi ima opasno visoke vrijednosti LDL holesterola.
Jedini način da se to otkrije je laboratorijska analiza – jednostavna, dostupna i od izuzetnog značaja. Stručnjaci upozoravaju da se i dalje često koriste zastarjele referentne vrijednosti u izvještajima, zbog čega mnogi pacijenti misle da je njihov rezultat „u granicama normale“.
Savremena istraživanja pokazuju da LDL holesterol ne bi smio prelaziti 3 mmol/L, čak ni kod osoba bez drugih faktora rizika.
Sve iznad toga značajno povećava mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Kod određenog broja ljudi, uzrok povišenog holesterola nije ishrana ili stil života, već genetika. Ovaj nasljedni poremećaj poznat je kao porodična hiperholesterolemija.
Nastaje zbog mutacije gena, koja uzrokuje povišen LDL holesterol već od rođenja.
U ovim slučajevima, dijeta i fizička aktivnost mogu smanjiti vrijednosti samo za 10–20%, što nije dovoljno da bi se postigla bezbjedna granica.
Bez odgovarajuće terapije, holesterol se tiho taloži na zidovima arterija, stvarajući naslage koje često ostaju neprimijećene sve dok ne izazovu ozbiljan srčani događaj.
Stručnjaci savjetuju:
✅ Muškarci bi trebalo da počnu sa redovnim provjerama već od 35. godine,
✅ Žene od 45. godine,
✅ posebno ako u porodici postoji istorija povišenog holesterola ili srčanih bolesti.
Važno je razbiti čest mit da stres utiče na nivo holesterola kod osoba sa genetskim oblikom poremećaja. Iako stres može imati određeni efekat na metabolizam kod zdravih ljudi, kod osoba sa porodičnom hiperholesterolemijom on nema značajnu ulogu.
Zbog toga loši rezultati ne mogu biti „opravdani“ stresom – potreban je sistematski pristup i odgovarajuće liječenje.
Povišen holesterol ne smije se zanemariti – ni kada ne postoje simptomi, ni kada laboratorijske vrijednosti izgledaju „na granici“. Rano otkrivanje, pravilna interpretacija rezultata i uvođenje zdravih navika mogu spriječiti ozbiljne posljedice i – u mnogim slučajevima – spasiti život
