Kafa. Za mnoge simbol jutra, pokretač dana, ritual koji se ne propušta. Arome koje bude čula, osjećaj topline u rukama, tišina prve šoljice… Zvuči gotovo poetično. Ali šta ako vam kažemo da upravo ta šoljica, koju svakog jutra pijete s uživanjem, možda svakodnevno tiho narušava vaše zdravlje?
Dr Dragan Borović, poznati doktor i specijalista koji se decenijama bavi proučavanjem uticaja ishrane na ljudsko zdravlje, nedavno je izazvao burne reakcije u javnosti izjavom: „Kafa je tihi otrov koji ljudi dobrovoljno unose.“ Njegova tvrdnja možda djeluje dramatično, ali iza nje se kriju brojna istraživanja, medicinska zapažanja i konkretni dokazi koji ne mogu tek tako biti ignorisani.
Prema riječima dr Borovića, kafa djeluje kao stimulans koji kratkoročno podiže budnost, ali dugoročno remeti hormonski sistem, iscrpljuje nadbubrežne žlijezde i uzrokuje hormonalni haos. Svaka šoljica kafe pokreće talas kortizola – hormona stresa – što stvara prividan osjećaj energije, dok u pozadini tijelo ulazi u stanje stalne pripravnosti. Ako ovo ponavljamo danima, mjesecima, godinama – jasno je da organizam trpi.
Kafa, ističe dr Borović, ne staje samo na tome. Njeno djelovanje se širi na digestivni trakt, jetru, bubrege, čak i na mozak. Iako mnogi kažu da im „pomaže da idu u toalet“, kafa zapravo iritira sluzokožu želuca i crijeva, izaziva povećano lučenje kiseline i može voditi ka gastritisu, pa čak i čiru. Dugoročna konzumacija može poremetiti apsorpciju minerala poput kalcijuma, magnezijuma i gvožđa – što znači da, iako se hranite zdravo, vaše tijelo ne uspijeva da iskoristi sve te korisne sastojke.
Još jedna stvar koju većina ljubitelja kafe ne zna jeste njen uticaj na kardiovaskularni sistem. Kofein izaziva sužavanje krvnih sudova, ubrzava puls i povećava pritisak. Kod osoba koje već imaju problema sa srcem, ovo može biti izuzetno rizično. Dr Borović napominje da čak i kod zdravih osoba višegodišnje konzumiranje može doprinijeti razvoju hipertenzije i aritmije.
Pored fizičkih posljedica, doktor upozorava i na psihološki aspekt. Ljudi često misle da kafa poboljšava koncentraciju i raspoloženje, ali istina je da nakon kratkotrajnog uzleta slijedi pad – i to ne samo energijski, već i emocionalni. Nervozu, anksioznost, napade panike i nesanicu mnogi nesvjesno povezuju s drugim uzrocima, a pravi krivac je upravo kafa koja im svakog jutra „prija“.
Kada se govori o detoksikaciji tijela, kafa se tu ističe kao smetnja. Jetra, koja je glavni organ za čišćenje organizma, dodatno se opterećuje razgradnjom kofeina i ostalih supstanci iz kafe, što može usporiti izbacivanje toksina i dovesti do hroničnog umora i pada imuniteta.
Možda najopasniji aspekt ove zavisnosti jeste to što se rijetko prepoznaje kao problem. Ljudi redovno piju više šoljica dnevno, a da pritom nikada ne razmišljaju o mogućim posljedicama. Kad izostave kofein na dan-dva, osjete glavobolju, razdražljivost, pad energije – simptome koje bi priznali samo kada bi se odnosili na ozbiljnije supstance. Ipak, kafa se toleriše, jer je „normalna“.
Dr Borović predlaže da ljudi probaju postepeno da smanje unos kafe, zamijene je biljnim čajevima, napicima na bazi cikorije, đumbira ili kurkume. Tvrdi da već nakon 10 dana bez kafe ljudi osjećaju poboljšanje u snu, raspoloženju i probavi. Organizam se vraća u prirodni ritam, bez vještačkog podražaja.
Kao i kod svakog savjeta, najvažnije je posmatrati svoje tijelo i reagovati u skladu sa sopstvenim osjećajem. Kafa možda neće ubiti preko noći, ali svakodnevna navika koja opterećuje sistem iznutra – to nije nešto što treba ignorisati.
Ako ne možete odmah prestati da pijete kafu, pokušajte da pređete na jednu šoljicu dnevno, bez šećera i mlijeka, i uz obrok – kako bi se smanjio njen uticaj na želudac i hormone. Takođe, uvijek unosite više vode da ublažite njen diuretski efekat.
