Srčani udari poznati su po tome što nastaju neočekivano, što ih čini jednim od najsmrtonosnijih stanja u svijetu. Do udara dolazi kada dotok krvi u srce iznenada stane. To izaziva cunami simptoma, ali postoje dokazi da se znakovi upozorenja mogu pojaviti u mjesecima koji prethode udaru. Prema jednom istraživanju, žene mogu osetiti neobičan umor, poremećaje spavanja i nedostatak zraka mjesec dana prije srčanog udara, piše Index.
Prvi simptom koji signalizira srčani udar je bol u prsima, slična onoj koju osjetimo kada nas tokom vežbanja uhvati grč u nogama. Budući da je srce zaduženo za pumpanje krvi u ostatak tela, srčani udar odmah uzrokuje nedostatak kisika u cijelom tijelu.
Anketa objavljena u časopisu Circulation prikupila je informacije od više od 500 žena koje su doživele i preživjele srčani udar kako bi uporedila njihove simptome. Njih 95 odsto reklo je da su primetili neobične tjelesne promjene mjesec dana prije. Najčešći problem u nedjeljama koji su prethodili srčanom udaru bili su umor i poremećaj sna.
Zanimljivo, istraživanje je pokazalo da je bol u gr*dima tokom srčanog udara iskusilo manje žena u poređenju s muškarcima. S druge strane, kod žena je bila veća verovatnoćaod pojave kratkog daha.
2019. Harvard Health objavio je popis 12 najčešćih simptoma koje su prijavile žene mjesec dana prije srčanog udara:
neuobičajeni umor (71 posto)
poremećaj spavanja (48 posto)
kratkoća daha (42 posto)
loša probava (39 posto)
anksioznost (36 posto)
ubrzan rad srca (27 posto)
slabe/teške ruke (25 posto)
promjene u razmišljanju ili pamćenju (24 posto)
promjena vida (23 posto)
gubitak apetita (22 posto)
trnci u šakama/rukama (22 posto)
poteškoće s disanjem noću (19 posto)
Jedan od razloga zašto muškarci i žene mogu doživeti različite simptome srčanog udara je taj što je vjerojatnije da će muškarci patiti od nakupljanja plaka u većim arterijama koje snabdevaju srce krvlju. Žene su pak osjetljivije na nakupljanje plaka u manjim srčanim arterijama, poznatima kao mikrovaskulature.
Opće je poznato da su srčani udari posljedica životnih navika koje progresivno oštećuju krvožilni sustav. Faktori rizika koji se mogu promijeniti su pušenje, tjelesna aktivnost i ono što jedete i pijete.
“Drugi potencijalno promenjivi čimbenici rizika uključuju vazduh, buku, stres i infekcije, iako pojedincu to nije lako izravno kontrolisati”, navodi Harvard T.H Chan School of Public Health (HSPH).
Svi ovi faktori utiču na nekoliko fizioloških aspekata zdravlja poput krvnog pritiska, nivoa holesterola i šećera u krvi. Iako postojanje jednog ili dva od ovih faktora rizika ne mora nužno rezultirati srčanim udarom, što više faktora rizika imate, to je rizik veći, upozorava HSPH. (novi.ba)
