Doktor prirode, kako bi ga mnogi mogli nazvati, Avdo Duranović iz Konjica već godinama se bavi pčelarstvom i proizvodnjom meda. U razgovoru za N1 podijelio je bogato znanje o radu s pčelama, proizvodima koje one stvaraju i zašto je važno znati šta zaista unosimo u organizam kada konzumiramo ono što se prodaje pod imenom “med”.
Perga – čudotvorna snaga pčelinjeg rada
Duranović pčelama pristupa s ljubavlju i poštovanjem. Uzgojem pčela se bavi strastveno, voli to što radi, a od toga nema samo on korist već i ljudi koji od njega kupuju med.
U studiju N1 Duranović je s osmijehom predstavio jedan dio pčelinjih proizvoda koje sam proizvodi, a među njima je posebno istakao pergu koju je nazvao “tečnim zlatom”.
“Perga je nastala od polena. Pošto pčele nemaju kiseo želudac, ne mogu svariti polen, onda one ukisele svojim fermentom, dodaju u polen. Znači, one to lageruju u lulice, tamo gdje je i med. Nekad tu pergu ga konzervira medom. Bez toga ne bi bilo pčela”, objasnio je Duranović.
Perga se, kaže, koristi za jačanje imuniteta, a konzumira se tako što se pomiješa s medom ili se pojedu dva-tri zrna na prazan stomak.
“Sve što pčele proizvedu – sve je lijek, na neki način”, dodao je.
Med i zdravlje: Šta, kako i kada konzumirati?
Posebno se osvrnuo na bagremov med koji je, kako tvrdi, najblaži i preporučen dijabetičarima.
“Dugo stoji i ne kristališe se, a čist bagrem se može dobiti jer mu je paša prva u godini i tada je prazno saće”, istakao je Duranović.
Naglasio je i koliko je važno pravilno čuvati med.
“Med je higroskopan, kao živa kreće upijati vlagu. Mora uvijek biti hermetički zatvoren. Pčele ne donose loš med, ali čovjek može pogriješiti u skladištenju”, upozorio je naš sagovornik.
Nova godina pčelarskog kalendara
U pčelarskom svijetu, sve počinje 1. augusta pa tako i nova godina njihovog kalendara.
“Onoliko koliko imate legla tada, toliko ćete imati pčela u aprilu”, naveo je Duranović i dodao:
“U tom periodu rađaju se zimske pčele koje žive i do šest mjeseci, dok ljetne žive do 45 dana. Zato perga i hljeb moraju biti u saću i preko zime, kako bi društvo bilo spremno za proljeće”.
O medu, prevarama i savjetima za potrošače
Veliki dio razgovora Duranović je posvetio razlikovanju pravog i lažnog meda.
“Svi patvoreni medovi prave se bez košnice. To je hemija: boja i aroma su umjetni, a šećeri dolaze iz kukuruza, trske, guma. Neću vam reći uzmite od mene, ali uzmite od onoga u koga imate najviše povjerenja. Ako vam neko ne da deklaraciju, ne zna se šta je unutra”, naglasio je.
Upozorio je i na opasnost konzumiranja patvorenog meda, uporedivši ga s industrijskim slatkišima.
“Kada kažete da jedemo gumene bombone — to strašno zvuči jer znamo koliko su štetni sastojci poput guarane, gume i svega ostalog što se stavlja u te bombone. Patvoreni medovi su slični — boja, aroma i slatkoća, ali bez ikakvih korisnih svojstava. On to nikad neće dati svom djetetu, ali će prodati vama da vi nosite svome djetetu”, posebno je naglasio Duranović.
Kako svakodnevno koristiti med?
Preporuka ovog pčelara je da se med uvede kao svakodnevna hrana, ne kao lijek kad bude kasno.
“Jedna kašika dnevno je sasvim dovoljna. Možete je staviti u limunadu, čaj, jesti sa puterom, ali važno je da je uzimate svaki dan”, naveo je.
Kafu, tvrdi, zaslađuje samo medom: “Neke vrste meda, poput bagrema ili livade, ne mijenjaju okus kafi”.
Posuda i kašika – značaj detalja
“Med ne treba stavljati u vrelo, niti sladiti vrele napitke, jer toplota uništava vrijedne sastojke. Također, med čuvajte u rostfraj posudama, a matičnu mliječ uzimajte drvenom kašikicom, jer metal smeta njenim svojstvima”, savjetovao je Duranović
Avdo Duranović ne prodaje samo med — on prenosi mudrost, znanje i iskustvo koje su godinama sazrijevali s njegovim pčelama.
“Dakle, sve što pčele proizvedu, sve nam je na neki način lijek. Edukacija i povjerenje su ključni, a priroda je najbolji ljekar ako joj pristupimo s poštovanjem”, zaključio je, između ostalog, Duranović.
