Prije početka bilo kakvog liječenja, prvo se mora isključiti ozbiljan zdravstveni problem.
Doc. Sage. Ivana Petrović, kardiolog sa Instituta “Dedinje”, osvrnula se na kolebanja temperature i njihov uticaj na zdravlje. Objasnila je i kako liječiti visok i nizak krvni pritisak od kojeg boluje veliki broj ljudi i čije se tegobe obično ne “shvaćaju” tako ozbiljno.
“Kao što je rekao jedan američki klimatolog, atmosfera je okean zraka, a čovjek živi na njegovom dnu. Atmosferski pritisak, vlažnost, temperatura, kao i sunčeva svetlost utiču na to kako se osećamo. Dakle, probudite se ujutro, ne želite da ustanete, loše ste raspoloženi i znate da imate nizak krvni pritisak. A iz komšiluka vam kažu, baš ih briga, “živjećete sto godina”, ali nije baš tako”, rekao je doc. Sage. Ivana Petrović.
„Nizak krvni pritisak zapravo može biti veliki problem. Postoje četiri tipa, prvi je primarni, javlja se kod zdravih ljudi i uzrok mu je nepoznat. Onda imate poteškoće jedan ili dva dana, one prođu i idete dalje”, rekla je ona.
“Međutim, postoji i sekundarni nizak tlak, izaziva iste simptome, ali ga uzrokuju bolesti poput dijabetesa, bolesti štitne žlijezde, anemije, neke infekcije, dehidracije ili krvarenja. Prije početka liječenja mora se isključiti veliki zdravstveni problem”, rekla je.
„Treća je posturalna hipotenzija, kada iznenada ustanete i osjetite vrtoglavicu, nesvjesticu i slabost. I četvrta je postprandijalna hipotenzija, odnosno pad krvnog pritiska nastaje nakon obilnog obroka“, objasnio je dr Petrović.
„Neki ljudi smatraju nizak krvni pritisak bolešću, drugi ne. U slučaju primarnog niskog pritiska, problem se rešava prilagođavanjem ishrane, povećanjem unosa tečnosti poput mineralne vode sa natrijumom, neophodan je redovan san, fizička aktivnost i, naravno, pravilan doručak. Dok se sekundarni nizak pritisak i drugi moraju liječiti”, rekla je.
Da li su vam ove informacije bile korisne? Podijelite ovu objavu sa svojim prijateljima!
