Mnogi od nas su odrasli s vjerovanjem da stajanje na kiši ili izlaganje hladnoći s mokrom kosom može dovesti do prehlade.Međutim, najnovija istraživanja otkrivaju da su generacije koje su vjerovale ovom mitu bile u zabludi. Prema nedavnoj studiji, prehlade su zapravo uzrokovane sezonskim virusima, a ne hladnoćom ili kišom. Ispostavlja se da naše bake i mame nisu bile u pravu nije hladnoća ta koja izaziva prehlade, već virusi koji se šire zrakom ili dodirivanjem kontaminiranih površina.
Mnogi od nas su odrasli s vjerovanjem da stajanje na kiši ili izlaganje hladnoći s mokrom kosom može dovesti do prehlade.Međutim, najnovija istraživanja otkrivaju da su generacije koje su vjerovale ovom mitu bile u zabludi. Prema nedavnoj studiji, prehlade su zapravo uzrokovane sezonskim virusima, a ne hladnoćom ili kišom. Ispostavlja se da naše bake i mame nisu bile u pravu nije hladnoća ta koja izaziva prehlade, već virusi koji se šire zrakom ili dodirivanjem kontaminiranih površina.
Ipak, studija provedena 2022. godine otkrila je da izlaganje hladnoći može oslabiti naš imunološki sistem i povećati osjetljivost na viruse prehlade. Dakle, kiša sama po sebi neće uzrokovati prehladu, ali duga izloženost hladnoći nakon što ste već mokri može znatno smanjiti otpornost vašeg organizma na viruse, povećavajući tako rizik od obolijevanja.
KAKO SE PREHLADIMO?
Prehlade uzrokuje više od 200 različitih vrsta virusa koji se šire zrakom ili bliskim kontaktom. Kontakt s zaraženim površinama, posebno dodirivanje lica nakon što smo bili u kontaktu s virusima, također može dovesti do prehlade.
Ako se pak prehladite, odmor je ključan. Pijenje puno tekućine, ispiranje nosa slanom vodom te odgovarajući odmor mogu pomoći. Također se savjetuje da se posavjetujete s ljekarom o odgovarajućim lijekovima bez recepta. Većina prehlada prolazi unutar jedne do dvije sedmice, ali ako se simptomi pogoršaju ili traju duže, važno je potražiti medicinsku pomoć kako bi se spriječile komplikacije kao što su bronhitis ili upala pluća.
